Ka anoano te au pēpē, e te tamariki rikiriki kia ‘ākono meitaki ia i roto i teta‘i manamanatā tupu po‘itirere. Kimi‘ia te au rāvenga ka rauka iākoe i te rave, i te ‘ākono‘anga ia ratou.

Te ‘ākono‘anga i te au pēpē i roto i teta‘i tuātau manamanatā tupu po‘itirere

E tarotokakā‘ia ana e, ka pou te vai i roto i te kōpapa o te au pēpē, e ka piri‘ia e te maki. Ka anoano ratou kia ‘ākono meitaki ia i roto i teta‘i manamanatā tupu po‘itirere.

I roto i teta‘i tuātau manamanatā tupu po‘itirere, ka piri pa‘a te au mataāra, e te au toa, no teta‘i toru rā, me kore ra, e tere atu. Ka anoano‘ia kia rava ta‘au i ‘akaputu no ta‘au pēpē.

  • Te au pikipiki titiri
  • Te au tā‘au pēpē
  • Te vairāku tāma rima tei roto te kava
  • Te au pūtē tītā no te au pikipiki repo
  • Teta‘i ua atu vairākau, me kore ra, au mea parai ka anoano ta‘au pēpē
  • Te au ‘a‘aorima titiri
  • Teta‘i atu kaka‘u, teta‘i parāngikete, me kore ra, teta‘i ‘apinga kangakanga

‘Akapāpu katoa, kia rava ta‘au i ‘akaputu no ta‘au pēpē, ki roto i teta‘i kete rave viviki, i te mea ua ake e, ka anoano‘ia koe kia ‘akaruke viviki i te kainga.

Me e no‘o putuputu ana ta‘au pēpē ki ko i te kōpu tangata, me kore ra, ki ko i teta‘i aronga tiaki, ‘ākono katoa ia teta‘i au ‘apinga ka anoano‘ia no te manamanatā tupu po‘itirere, ki ko i to ratou au ngutu‘are, e pērā katoa, i te kainga.

Te External link
Ministry of Health logo

Ka tāmanamanatā‘ia te ora‘anga tangata, e ka anoano‘ia pa‘a kia ‘akaruke i to ratou au kainga, i roto i te manamanatā tupu po‘itirere. Ka ngatā tikāi teia no te au metua vaine, e te aronga ‘ākono pēpē. E arataki‘anga ta te Marae Ora, no runga i te ‘āngai‘anga i ta‘au pēpē i roto i te tuātau manamanatā tupu po‘itirere, ki te ū o te māmā, e te ū mo‘ina.

Te ‘ākono‘anga i te tamariki rikiriki i roto i teta‘i tuātau manamanatā tupu po‘itirere

Ka rauka iā koe i te ‘akatomo mai i te tamariki ki roto i te parāni‘anga no teta‘i manamanatā tupu po‘itirere, na roto i te ‘ōronga‘anga kia ratou, teta‘i au ‘anga‘anga kia rave. Teia te ‘ākara‘anga, tono‘ia ratou kia ‘ākara meitaki, i te rā tei ‘akairo‘ia ki runga i ta kotou vairanga vai, me kore ra, i te ‘ākara meitaki, me te ‘anga‘anga ra te mōri-pata.

Komakoma meitaki atu kia ratou, ‘auraka e tāmātakutaku, no runga i:

  • te ‘irinaki‘ia ra te ka tupu, i roto i teta‘i manamanatā tupu po‘itirere
  • te mea tau kia rave koe, kia vai ponuiā‘au, e
  • ta‘au parāni, me kare e rauka iākoe i te ‘oki ki te kainga.

Ka tauturu teia, i te ‘akatopa mai i te turanga mātakutaku, e te taitaiā, ma te tauturu i te katoatoa kia kite i te rāvenga tau.

Te ma‘ata atu i to ratou tomo‘anga ki roto i te au te‘ate‘amamao‘anga, ko te topa‘anga rāi te reira o te turanga mātakutaku, me tupu ake teta‘i manamanatā po‘itirere.

‘Akapāpu meitaki, kia rava ta‘au i ‘akaputu no te tamariki rikiriki, ki roto i teta‘i kete rave viviki, i te mea ua ake e, ka ‘akaruke viviki kotou i te kainga. Tei roto i te kete rave viviki, te kaka‘u mā‘ana‘ana, te vai, e te kai katikati, e teta‘i ‘apinga kangakanga ‘inangaro rava ia atu, me kore ra, teta‘i kēmu ei tāvarenga ia ratou.

Te External link
Ministry of Health logo

Tei te tamariki rāi ta ratou au rāvenga no ta ratou ka rave i roto i te tuātau taitaiā, tei tau ki te taka‘i‘anga o to ratou tupu‘anga. Tei te Marae Ora te au arataki‘anga no te tauturu‘anga i te tamariki i roto i te tuātau taitaiā.

‘Akate‘ate‘amamao‘ia to‘ou ngutu‘are tangata

Tei iākoe te ‘akapāpu‘anga e, ka kite to‘ou kōpu tangata i te au mea tau i te rave, tei a kotou pouroa te au rāvenga anoano‘ia. ‘Āru‘ia teia au taka‘i‘anga, i te ‘akate‘ate‘amamao‘anga i to‘ou ngutu‘are tangata.