O mauga mu e mafai ona aofia ai le to'ulu ifo o le lefulefu, to'ulu ifo maa, kasa vevela ma papa mauga mu, tafeaga o le lava, ma le tafeaga tetele o palapala. Saili i faamatalaga e te iloa ai gaioiga e fai a o lei tupu, i le taimi o tupu ai ma le uma ai o se mauga mu.

Faaitiitia aafiaga o mauga mu

Saili i faamatalaga o lamatiaga o se mauga mu i le nofoaga o e nofo ai. E ono maua mai le pulega faalotoifale punaoa ma faamatalaga i auala e faaitiitia ai mea e ono faaleagaina.

Toe iloilo i taimi uma lau inisiua. E tāua le fai o se inisiua mo lou fale ma meafale auā le toe tau amata ia foi i se lelei pe a faaleagaina meatotino i se faalavelave.

Fesootaiga i le upegatafailagi lava lea
A house

E lē mafai ona tatou valoia mala, ae e mafai ona tatou nofo sauni i ai. O lou fale o le tasi lea o nofoaga pito sili ona lelei e amata mai ai. Saili i mea e mafai ona e faia e saogalemu lelei ai lou fale ma mafuaaga e tatau ai ona siaki i taimi uma lau inisiua.

Nofo sauni a o lei tupu se mauga mu

Saili i aafiaga o se mauga mu i le nofoaga o e nofo ai. Talanoa i le tou Civil Defence Emergency Management Group e te iloa ai auala latou te lapatai atu ai pe a pa se mauga mu.

Fuafua mea tou te ono moomia ma fai faatasi se tou fuafuaga.

Afai e te ono aafia mai lefulefu ua to'ulu mai se mauga mu, e lelei le faaopoopo o mea nei i lau faaputuga o mea e moomia mo faalavelave faafuasei. O Auckland, Bay of Plenty, Tairāwhiti, Hawke's Bay, northern Manawatū, Northland, Taranaki ma Waikato o nofoaga pito sili nei ona lamatia.

  • Ufi fofoga faamaonia mo le pefu (ituaiga faamauina P2 po o le N95) ma ufi mata
  • Pepa iila (e taofi ai le lefulefua o masini e faaalu i le eletise)
  • Mea e faamamā ai e aofia ai pulumu e salu ai le pefu, o se pulumu, o se suo, ma se vacuum faatasi ma taga faaleoleo ma mea e faamamā lelei ai.
  • Taga pepa mamafa e tiai ai le lefulefu

E te ono mau i totonu o lau taavale, o le mafuaaga tonu lea e aogā ai lou manatua o le teu o mea mo faalavelave faafuasei i lau taavale.

Fesootaiga i le upegatafailagi lava lea
Hands marking off a checklist

Fai faatasi ma lou aiga se fuafuaga i luga o le initaneti e gafataulimaina ai se faalavelave faafuasei. Mafaufau i mea tou te moomia i aso uma ma faatulaga se isi fua pe afai e lē o iai mea o moomia.

Fesootaiga i le upegatafailagi lava lea
Emergency supplies on some pantry shelves

A tupu se faalavelave faafuasei, e ono lē mafai ona e alu ese ma le fale mo le tolu aso pe sili atu. O lena e tele lava mea e te maua i lou fale e aogā mo faalavelave faafuasei. Vaai po o ā mea e te moomia ma fai sau fuafuaga e mafai ai ona e gafataulimaina le tulaga ua e maua ai.

Fesootaiga i isi upegatafailagi
Civil Defence logo

Saili nisi faamatalaga mai le tou Civil Defence Emergency Management (CDEM) Group.

O le gaioiga e fai i le taimi o tupu ai se mauga mu

Maua pea faamatalaga lata mai. Faalogologo i le leitio pe faitau faasalalauga a le Civil Defence Emergency Management Group i luga o le initaneti.

Vaai ou tuaoi ma soo se tasi e ono moomia lau fesoasoani.

Mulimulitai i fautuaga aloaia mai:

  • lau Civil Defence Emergency Management Group
  • le Department of Conservation (mo na o Tongariro, Ngauruhoe, Ruapehu po o Taranaki)
  • pulega faalotoifale, ma
  • auaunaga mo faalavelave faafuasei.

A o to'ulu le lefulefu

Faagaioi loa lau fuafuaga mo faalavelave faafuasei. Faalogo i le leitio mo lipoti lata mai. Mulimulitai i faatonuga mai auaunaga mo faalavelave faafuasei ma le Civil Defence.

Nofo i totonu o le fale. E lamatia le soifua maloloina mai lefulefu o mauga mu, aemaise lava pe afai e faaletonu lau mānava e pei o le ma'i sela po o le mu o puipui o le māmā.

Aua e te taumafai e faamamā ese le lefulefu mai apa o le fale a o to'ulu ifo le lefulefu.

Taofi fagafao i totonu o le fale.

Aua e te avea le taavale pe afai o lefulefua le auala.

Alofia le lefulefua ona o mafuaaga lē tatau seia te'a lelei. Afai e tatau ona e alu i fafo ma le fale, fai lavalava e puipuia ai oe:

  • o se ituaiga ufi fofoga e mau lelei o le ituaiga faamauina o le P2 po o le N95  (po o se fasi ie pe a leai sau ufi fofoga)
  • ufi mata
  • seevae malō
  • totinilima, ma

lavalava e ufiufi ai ou lima ma vae. Aua e te faia tioata e faapipii i ou tamai mata auā a pipii ai le lefulefu e mafai ona ma'osia ai ou mata. E sili ai le fai o se matatioata.

Afai ua faasalalau se lapataiga o le to'ulu o le lefulefu i lou itumalo

A o lei to'ulu ifo le lefulefu, vave loa i le fale pe a mafai, ma alofia le inu po o le savali a o to'ulu ifo le lefulefu.

Afai e faaletonu lau vaai, fai se matatioata. Aua e te faia tioata e faapipii i ou tamai mata auā a pipii ai le lefulefu e mafai ona ma'osia ai ou mata.

Ave fagafao i totonu ma ave lafumanu i se nofoaga e malu lelei ai. Ia mautinoa o lava meaai mo meaola ma maua le vai mamā e inu.

Tapunipuni faamalama uma ma faitotoa ma tapē pamu o lo o faamafanafana ai le fale ina ia lē sao atu ai le lefulefu i totonu. Vaai se faitotoa e tasi e ulufale uma atu ai i lou fale. Faataatia solo susū i le va o mea e taofi ai le sao atu o le lefulefu i totonu o le fale.

Ufiufi masini e faaalu i le eletise e leaga gofie. Aua ne'i vave aveesea ufiufi seia matuai leai lava ma se lefulefu e toe iai i totonu o le fale.

Ufiufi taavale, masini ma vai taele mafanafana e lē faaleagaina ai e le lefulefu. E mafai ona elea mea mafolafola uamea mai le lefulefu ma faaleagaina ai tioata tetele o taavale ma vali.

Aveese paipa e faaalu ese ai le timu mai fale mai alavai e lē poloka ai. Afai e te faaaogāina se tane vai e tali ai le timu, aveese le paipa o pipii i le tane.

Vaai ou tuaoi ma soo se tasi e ono moomia lau fesoasoani.

O le gaioiga e fai i le mae'a ai o se mauga mu

Faaauau ona mulimulitai pea i fautuaga aloaia mai:

  • lau Civil Defence Emergency Management Group
  • le Department of Conservation (mo na o Tongariro, Ngauruhoe, Ruapehu po o  Taranaki )
  • pulega faalotoifale, ma
  • auaunaga mo faalavelave faafuasei.

Afai e tatau ona e tuua le nofoaga o e iai, aua ne'i e toe foi i le fale seiloga lava ua maua atu se faaaliga ua saogalemu ona e toe foi.

Fesoasoani i isi pe a e mafaia, aemaise tagata e ono moomia tele le fesoasoani.

Taofi tamaiti i totonu o le fale ma aua le tuua e taaalo i le lefulefu.

Taofi meaola i totonu o le fale seia uma ona faamamā ese le lefulefu po o le tafea ese. Afai o i fafo fagafao, salusalu ese le lefulefu a o lei toe avatu i totonu o le fale.

Vaai ou tuaoi ma soo se tasi e ono moomia lau fesoasoani.

Afai ua faaleagaina au meatotino

  • Aua e te faia se mea e ono lamatia ai lou saogalemu pe atili leaga ai au meatotino.
  • Faafesootai lau kamupani inisiua i se taimi vave e mafai ai.
  • Afai e te nofo mautotogi, faafesootai lē e ona le fale ma le kamupani o inisiua ai au meatotino.
  • Pu'e ata o soo se mea ua faaleagaina. E fesoasoani e faagaioi vave ai le iloiloina o au talosaga.
  • E tāua le vave ona faamamā ese le lefulefu, ona o tulaga e lamatia ai le soifua maloloina ma e ono faaleagaina ai fale ma masini.

    A o faatino le faamamā ese o le lefulefu, mulimulitai i fautuaga ma faatonuga ua tuuina atu e le tou Civil Defence Emergency Management Group. Ia e nofouta i tulaga nei:

    • o le faamamāina ese o le lefulefu o se galuega mamafa ma e umi se taimi o faatino
    • e matuai mamafa lava se faaputuga lefulefu nai lo se mea na mafaufauina e tagata
    • e ono moomia le matuā faatoaga lelei ona faamamā, ma
    • e ono tapulaa le faaaogāina o le suavai pe a mae'a ona to'ulu le lefulefu.

    Faaaogā tatau le suavai e alofia ai le utiuti o le suavai maua.

    Fai lavalava e puipuia ai le tino e ufiufi ai ou lima ma vae, seevae malō, ma ufi fofoga o le ituaiga o le P2 po o le N95 e mau lelei, ma ufi mata.

    Afai e faaletonu lau vaai, fai se matatioata. Aua e te faia tioata e faapipii i ou tamai mata auā a pipii ai lefulefu e mafai ona ma'osia ai ou mata.

    Faamamā muamua le lefulefu na sao i totonu o le fale

    Faamamā ese soo se lefulefu i totonu o le fale e puipuia ai le tulaga lelei o le ea i totonu.

    E sili atu ona 'ona le lefulefu nai lo le pefu masani o le fale. O le metotia sili ona lelei e foia ai le māosiosia o le faaaogā o le vacuum ma vai mamā mea na lefulefua. Faaaogā tatau le suavai.

    A mafai, faamamā lelei masini e faaalu i le eletise i se pulumu faapasī e alofia ai le ma'osia o fola e ma'osia gofie.

    Faamamāina o nofoaga i fafo

    Faatali se'i uma lelei ona to'ulu lefulefu a o lei amata galuega e faamamā ai fafo.

    Faamamā ese le lefulefu i luga o apa o fale. E tatau ona faaeteete lelei le faamamāina o apa o fale ona e mafai ona lamatia ai. Faaaogā metotia e saogalemu ona faaaogā.

    Mo le faamamāina o auala taavale i le fale ma isi fola malō, faasusū teisi fola ua lefulefua ona faaaogā lea o se pulumu e salu ese ai. Alofia le salu mago o le lefulefu auā e faateteleina ai le pefua o le ea.

    Faaaogā le vai e aveese ai lefulefu mai valiga taavale ma tioata tetele o le taavale, ae faaaogā tatau le suavai. Alofia le ōlo auā e māosiosia ma leaga ai.

    Mulimulitai i faatonuga aloaia i faiga e ao ese ai le lefulefu ma faaputu. Faafesootai le tou pulega faalotoifale ma le tou Civil Defence Emergency Management Group mo nisi faamatalaga.

    Aua le tiai lefulefu i alavai auā e poloka ai ma e faigata ona aveese.

Fesootaiga i isi upegatafailagi
WorkSafe New Zealand logo

Saili nisi faamatalaga i auala saogalemu mo le faatinoga o galuega i luga o apa o fale i le upegatafailagi a le WorkSafe.

Ituaiga lamatiaga

I totonu o Niu Sila e tele lamatiaga faalenatura e tutupu ai. Saili i faamatalaga e te iloa ai gaioiga e fai a o lei tupu, i le taimi o tupu ai ma le uma ai ona tupu o ituaiga faalavelave faafuasei taitasi.