E mafai ona aafia le suavai maua i se faalavelave faafuasei. Faaputuputu suavai e faaaogā mo aso e tolu pe sili atu.

O le tele o le suavai e faaputu

Faaputu le suavai e gafatia mo aso e tolu. Pe ā ma le tolu lita suavai e inu mo le tagata taitoatasi i le aso (pe ā ma le iva lita mo le tagata taitoatasi mo aso e tolu). E faatusa lea i le fa 2.25 lita fagu vai suamalie. E lava lelei mo le inu ma le tumamā lelei ai.

E tatau ona tele atu le suavai e te faaputua pe a mafai. E faaluaina le tele o le suavai e moomia pe a vevela le tau ma soona gaioi le tino.

E ono moomia foi le tele o le suavai mo tamaiti, tina o faasusu pepe ma tagata mama'i.

Ia mautinoa o aofia ai suavai e inu ma suavai e faamamā ai au fagafao. E faalagolago le tele o le suavai e moomia i le lapopoa o fagafao ma tulaga o iai. Manatua e faaosofia le fia inu soo o fagafao nai lo tulaga e masani ai pe a faalavelavea le mafaufau.

E te ono moomia le tele o le suavai pe afai e te manao e faaaogā e fufulu, kuka po o le faamamā ai, po o tulaga foi ua umi tele ai se faalavelave faafuasei.

Fesootaiga i isi upegatafailagi
Civil Defence logo

Saili nisi faamatalaga mai le tou Civil Defence Emergency Management (CDEM) Group.

Auala e faaputu ai le suavai

E tele auala e mafai ai ona e faaputu ai le suavai mo faalavelave faafuasei.

  • E mafai ona faatumu faguvai suamalie i le suavai. Aua e te faaaogāina fagu uga po o fagu pepa malō na avatu ai susu. E lē mafai ona aveese toega o susu mai totonu o containers nei.
  • E mafai foi ona e faatumu container aisakulimi i le suavai. Faailoga ma faamalō i le pusa‘aisa. E aogā e faamālūlū ai meaai pe a motusia le eletise ma e aogā foi i le inu.
  • E aogā foi vai o i le fagu vaivela ma le tane o le falelēta‘ua. Siaki o lo o mau lelei le fagu vaivela ma le tane. Aua e te faaaogāina le vai mai le tane o le falelēta‘ua pe afai e te faaaogāina vailaau e faamamā ai faletēta‘ua.
  • O le isi auala e faaputu ai o tanevai. E eseese ituaiga ma le lapopoa o tanevai. Fesili i lau pulega faalotoifale pe o iai ni tulaga moomia e fuafua i ai mea e te moomia a o lei faapipiiina se tanevai lapoa.

Afai e te faaaogā vaitimu, ia mautinoa o faamamā le vaitimu i se vailaau faamamā. Afai e te lē o mautinoa tulaga lelei o le suavai, aua le inua.

Fesootaiga i isi upegatafailagi
Ministry of Health logo

Saili i fautuaga i auala e tausisia ai le saogalemu o tane vai mai le faaleagaina, e aofia ai le faaaogāina o mea e faamamā ai le suavai, i le upegatafailagi a le HealthEd.

  • Afai o lena e faaaogā au oe lava containers mo le vai, mulimulitai i faatonuga o ta‘ua i lalo.

    • Afai e te manao e faaaogā au oe lava containers, e sili atu ona lelei fagu uga vaivai mo vai suamalie.
      • Aua e te faaaogāina fagu uga po o fagu pepa malō na avatu ai susu. E lē mafai ona aveese toega o susu mai totonu o containers nei. E ola ai siama i totonu o ituaiga fagu nei pe a faatumu i le vai.
      • Aua le faaaogāina container tioata auā e mafai ona taei toe mamafa.
      • Aua le faaaogāina containers pepa malō, auā e mafai ona mama. O le ituaiga fausaga o containers nei e lē mafai ai ona faaputu ai ni vai mo se taimi umi.
    • E mafai foi ona e faatau ni containers ua faamauina le aogā mo meaai ma le suavai mai faleoloa meafale po o oloa tau tolauapiga.
    • Matuā faatoaga lelei le faamamāina o containers i le vai vevela. Aua le faaaogāina vai o pupuna auā e leaga ai le fagu.
    • Faatumu i le vai paipa ia tau lelei i luga o le augutu o le fagu seia masaa. Faatulutulu faalima i ai le vailaau faamamā o le chlorine mo le tasi lita vai. Aua le faaaogāina vailaau faamamā e sasala le manogi po o se fagu faamanogi, po o isi mea faamanogi. O mea nei e mafai ona mama‘i ai tagata. Faatali pe ā ma le 30 minute seia aogā le malosi o le vailaau ona faatoa mafai lea ona inu.
    • Faamau lelei containers i le tapuni na avatu ai. Faaeteete lelei i tago ou tamatamailima i totonu o tapuni o le fagu ma faaleagaina ai lea o le suavai.
    • Faailoga le aso i fafo o le container e te iloa ai le aso na faatumu ai. Teu i se nofoaga malu ma pogisa.
    • Ta‘i 6 masina ma siaki fagu. E mafai ona siaki vai na faaputu pe a sui le uati e umi ai aso o malamalama. 
    • Afai e lē o manino le suavai, sasaa ma toe faatumu fagu i vai mamā ma le vailaau faamamā.

Fagu vai faatau

Afai e te manao e faatau fagu vai mai le faleoloa, teu ai pea i le faiga o faamau ai na avatu ai. Aua le tatala seiloga lava ua e fia faaaogā le vai. Matau ma toe sui le fagu e tusa ai ma le aso e uma ai le aogā.