‘Oku tu‘u fakatu‘utāmaki kotoa ‘a Nu‘u Sila ki he hoko ‘a ha ngaahi mofuike. ‘Oku ‘ikai ke tau lava ‘o tala ‘a e taimi ‘e hoko ai ha mofuike, ka te tau lava ‘o malu‘i kitautolu mo hotau fāmilí. Fekumi ki he me‘a ke faí kimu‘a, lolotonga mo e hili ‘a ha mofuike.
‘Ai ke malu ange homou ‘apí. Fakalelei‘i pea fakama‘u ‘a e ngaahi me‘a ‘e ala ngangana ‘o mou lavea ai ‘i ha mofuike.
Vakai‘i ma‘u pē ho‘o malu‘í. ‘Oku mahu‘inga ‘a e ‘i ai ha malu‘i ‘o ho ‘apí mo e ngaahi nāunau ‘i lotó ke tokoni‘i koe ke ke toe fakaakeake hake ai kapau te ke tofanga ‘i ha maumau ‘i ha fakatamaki.
Vakai ki he uepisaiti ‘a e Earthquake Commission (Komisoni ki he Mofuiké) ke ma‘u ai ha fakamatala lahi ange ki hono ‘ai ke malu ange ho ‘apí.
‘E ‘ikai lava ke tau talotalo atu ki ha ngaahi fakatamaki, ka te tau lava ‘o mateuteu ki ai. Ko e taha ‘o e ngaahi feitu‘u lelei taha ke kamata aí ko homou ‘apí. Kumi ki he me‘a te ke lava ‘o fai ke malu ange ai ho ‘apí mo e ‘uhinga ‘oku totonu ke ke vakai‘i ma‘u pē ai ‘a ho‘o malu‘í.
Fakakaukau atu ko e hā ha ngaahi nāunau te mou ala fiema‘ú pea fa‘u fakataha ha palani.
Akoako ‘a e Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú ‘o ‘ikai toe si‘i hifo ‘i he tu‘o uá ‘i he ta‘u. Te ke lava ‘o fai ‘eni ‘i he taimi ‘oku liliu ai ‘a e taimí pea kau atu ki he New Zealand ShakeOut. ‘Oku mahu‘inga ke akoako ‘a e ngāue totonu ke faí koe‘uhí ko e taimi ‘oku hoko tonu ai ha mofuiké, ‘okú ke ‘ilo‘i ‘a e me‘a ke faí.
Kumi ha ngaahi feitu‘u malu ke mou Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘u ai ‘i homou ‘apí, ‘apiakó, ngāué mo e ngaahi feitu‘u kehe ‘okú ke fa‘a ‘a‘ahi ki aí.
Fa‘u ha palani mo homou fāmilí ‘i he ‘initanetí ke mou haofaki ai ‘i ha fakatamaki fakatu‘upakē. Fakakaukau atu ki he ngaahi me‘a ‘oku mou fiema‘u ‘i he ‘aho kotoa pē pea fakakaukau‘i ‘a e me‘a ‘e hoko kapau ‘e ‘ikai ke ma‘u kinautolu.
Vakai ki he uepisaiti ‘a e Earthquake Commission (Komisoni ki he Mofuiké) ke ma‘u ai ha fakamatala lahi ange ki hono ‘ai ke malu ange ho ‘apí.
‘I ha fakatamaki fakatu‘upakē, ‘e lava ke mou fihia ‘i ‘api ‘i ha ‘aho ‘e tolu pe lahi ange ai. Kuo ‘osi fonu homou pē falé ‘i he ngaahi nāunau ki he fakatamaki fakatu‘upakeé ‘oku nau fakapuli ‘o hangē pē ko ha ngaahi nāunau faka‘ahó. Fakakaukau‘i pe ko e hā ‘a e ngaahi nāunau ‘oku mou fiema‘ú pea fa‘u ha palani ke mou haofaki ai.
Ko e Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú ko e me‘a totonu ia ke fakahoko ‘i ha mofuike. ‘Okú ne:
‘Oua na‘á ke lele ki tu‘a he te ke tu‘u lavea ngofua ai ki ha tō hifo ‘iate koe ha ngaahi piliki mo ha sio‘ata.
Kapau ‘okú ke ofi ki he matāfangá manatu‘i, Long or Strong, Get Gone (Mā‘uloloa pe Mālohi, Mavahe Leva).
‘Ilo ki he ‘uhinga ‘oku hoko ai ‘a e Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú ko e me‘a totonu ia ke fakahoko ‘i ha mofuiké, ‘i he lau‘itohi fakamatala ko ‘eni ‘i he Lea Faka-Pilitāniá.
Tukuhifo pea vahevahe atu ‘a e lau‘itohi fakamatala ko ‘ení ki he me‘a ke fai kimu‘a, lolotonga mo e hili ‘o ha mofuike.
Ko e Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú ko e me‘a totonu ia ke fakahoko ‘i ha mofuike. ‘E ‘ikai hoko ai heni ha‘o tō, pea fakasi‘isi‘i ai ha tau ‘a ha me‘a ‘iate koe pea malu ai ho ‘ulú, kiá mo e ngaahi konga mahu‘inga taha ‘o ho sinó (vital organs).
‘Ilo ki he founga ‘o e Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú.‘Amanaki atu ki ha ngalulu lahi ange. Ko e taimi kotoa pē ‘okú ke ongo‘i ai ‘oku ngalulu ‘a e mofuiké, Tō, Malu‘i pea Piki Ma‘ú. ‘E lava ke hoko ha ngalulu lahi ange ‘i ha laui miniti, ‘aho, uike, māhina pea mo ha ngaahi ta‘u hili ha mofuike.
Kumi ‘a ho‘o Civil Defence Emergency Management (CDEM) Group fakakoló.
Fanongo ki he letioó pe muimui ki ho‘omou Civil Defence Emergency Management Group ‘i he ‘initanetí.
Fekumi ki he founga ke kei ma‘u atu ai ‘a e ngaahi fakamataláI totonu o Niu Sila e tele lamatiaga faalenatura e tutupu ai. Saili i faamatalaga e te iloa ai gaioiga e fai a o lei tupu, i le taimi o tupu ai ma le uma ai ona tupu o ituaiga faalavelave faafuasei taitasi.