Tauhi koe, ho fāmilí, kaungāme‘á mo e komiunitií ke mou malu meí he COVID-19 ‘aki ha‘o huhu malu‘i.
‘E lava ke ke mateuteu atu ‘i he taimí ni ki he me‘a te ke fiema‘u kapau te ke ma‘u ‘a e COVID-19. Ko e mateuteú ‘oku felāve‘i ia mo e kakaí, ngaahi fepōtalanoa‘aki, ngaahi fakafekau‘aki mo e ‘ilo ki he me‘a ke fakahokó. Ko e mateuteú ‘e ‘uhinga ia ‘e malava ke fetokoni‘aki ho fāmilí mo e komiunitií kapau ‘e fiema‘u.
Kapau ‘e sivi koe ‘okú ke ma‘u ‘a e COVID-19, ‘e fiema‘u ke ke nofo fakamavahe‘i koe mo kinautolu ‘oku mou nofó ke tokoni ke ta‘ofi ‘a e mafola ‘a e vailasí.
Ko e tokolahi ‘a e kakai ‘oku nau ma‘u ‘a e COVID-19 ‘oku ngalingali ‘e vaivai pe tu‘unga lotoloto pē ‘a ‘enau puké. ‘E lava ke nau nofo fakamavahe‘i kinautolu pea nau fakaakeake kakato pē ‘i honau ‘apí, pe ‘i ha nofo‘anga fe‘unga kehe, ‘o ma‘u atu ha tokoni meí he ngaahi kautaha fakahoko tauhi ki he mo‘ui leleí ‘i honau feitu‘ú.
‘E fiema‘u ke ke fakakaukau‘i ‘a e me‘a te ke fakahoko kapau ‘e sivi ha taha ‘i homou ‘apí ‘okú ne ma‘u ‘a e COVID-19. ‘E fiema‘u kotoa ‘a kinautolu ‘i homou ‘apí ke nau nofo ma‘u ‘i ‘api.
Fakakaukau ki ha kakai ‘i tu‘a meí ho ‘apí ‘e ala tokoni kapau ‘e nofo fakamavahe‘i homou ‘apí. Hangē ko ‘ení, ‘i hano tuku atu ha me‘atokoni pe fakatau.
‘Oku ‘i ai ha kakai ‘i homou ‘apí te nau ala fiema‘u ha tauhi pe tokoni lahi ange? Talanoa mo ha kau tauhi atu ki ‘api pea mou felotoi kimu‘a fekau‘aki mo e me‘a ‘e hoko kapau ‘e fiema‘u ke ke nofo ‘o fakamavahe‘i koe. Fokotu‘utu‘u ha ngaahi palani kapau ‘okú ke kaungā tauhi ha tama pe tokotaha ‘oku fakafalala atu kiate koe.
‘E tokolahi ‘a e kakai te nau lava pē ‘o tauhi kinautolu ‘aki ha tokoni mei honau ngaahi kaungāme‘á mo e kāingá. Kae kapau te ke fiema‘u ha tokoni fakalahi, ‘e lava ‘e he Ministry of Social Development (Potungāue ki he Fakalakalaka Fakasōsialé) ‘o fakafehokotaki atu koe ki he sēvesi totonu ke tokoni atú. Telefoni ta‘etotongi ki he 0800 512 337.
‘E ala lava ‘a e Work and Income (Potungāue ki he Ngāué mo e Pa‘anga Hū Maí) ‘o tokoni ki he ngaahi fakamolé.
Talanoa mo ho‘o ngāue‘angá, ‘apiako ‘a ho‘o tamá mo e ngaahi kulupu ‘i he komiunitií pe ko e hā ‘a ‘enau ngaahi palaní.
‘Oku nau fiema‘u atu ha me‘a meiate koe? Te nau lava ‘o tokoni atu kiate koe? Te mou lava mo ho‘o fānaú ‘o ngāue pe ako mei ‘api?
Fakakaukau atu pe ‘e founga fēfē ha‘o fakahā atu ki he kakaí ‘oku lolotonga nofo fakamavahe‘i homou ‘apí ‘E malava pē ko ha papa fanongongo ‘eni ‘i mu‘a ‘i homou matapaá pe saati ‘oku ‘i ai ha kouti QR ‘i homou ‘aá, koe‘uhí ke muimui‘i mei ai ‘e he kakaí ‘a e feitu‘u na‘a nau ‘i aí.
Kapau ‘oku tokoni atu ha kakai ke tuku atu ha ngaahi me‘a ‘o ‘ikai ke mou fakafehokotaki (contactless), te ke fiema‘u nai ke nau tohi atu ‘i he telefoni to‘oto‘ó pe tuku atu ha fekau kimu‘a pea nau toki tau atu? Hooni atu meí he matapā ‘o e ‘ā? Ngāue‘aki ha matapā hū‘anga kuo ‘osi fai ha felotoi ki ai?
Hiki hifo ha ngaahi fakahinohino ma‘a homou ‘apí ‘e lava ‘e ha tokotaha kehe ‘o muimui ki ai kapau te ke puke pea pau ke ke ‘alu ki ha nofo‘anga fakamavahe‘i ‘oku pule‘i pe ki falemahaki. Fakakau ki ai ‘a e ngaahi me‘a ‘o hangē ko hono fafanga ‘o ha fanga monumanu tauhi, totongi ‘o ha ngaahi mo‘ua pea mo ha palani ki hono fu‘ifu‘i ‘o ha ngoue.
Fakakaukau atu ki he founga te mou lava ‘o fokotu‘utu‘u ki ai homou ‘apí ke fakasi‘isi‘i ‘a e mafola ‘a e COVID-19. Tā ha mape ‘o homou ‘apí pea faka‘ilonga‘i ‘a ho‘omou ngaahi ‘ēlia takitaha. Hangē ko ‘ení, ko e ngaahi ‘ēlia te mou kaungā faka‘aonga‘í, ngaahi ‘ēlia ki he nofo fakamavahe‘í pea mo ha feitu‘u fai‘anga tāmate siemu.
‘E tokolahi ha kakai te nau lava ‘o tokanga‘i pē kinautolu ‘i he‘enau nofo ‘o fakamavahe‘i kinautolú ‘aki ha tokoni mei honau ngaahi kaungāme‘á mo e kāingá, ka ‘oku ‘i ai ha tokoni kapau te ke fiema‘u ia. Kumi ki ha tokoni lahi ange kapau ‘okú ke ma‘u ‘a e COVID-19 pe ‘okú ke nofo ‘o fakamavahe‘i koe.
Tukuhifo (download) ha saati fakamatala ke fakahā atu ki he kakaí ‘okú ke nofo ‘o fakamavahe‘i koe.
Fakakaukau atu ki he me‘a te ke fiema‘u ke tokoni‘i ‘aki koe mo kinautolu ‘oku mou nofó.
‘Oku tau kau fakataha ki heni pea te tau ikuna fakataha ai.
Te ke lava ‘o tokoni ki ho komiunitií ke nau mateuteu atu ki he COVID-19 ‘aki ha‘anau huhu malu‘i.
Ko e fakahoko ‘o e huhu malu‘í ‘oku ‘uhinga ia ‘e si‘isi‘i ange ai ‘a e ala hoko ha‘o puke lahi pea mo ha pau ke ke ‘alu ai ki falemahaki. ‘Oku toe si‘isi‘i ange ai foki ‘a e faingamālie ke ke fakapipihi atu ai ‘a e COVID-19 ki he kakai kehé.
‘Oku hā meí he ngaahi fakatotoló ko e kakai ko ia kuo nau ma‘u atu ha tu‘oni huhu malu‘i (doses) ‘e ua ‘o e huhu malu‘í ‘oku malu‘i kinautolu mei ha‘anau ma‘u ‘a e ngaahi faka‘ilonga ‘o e COVID-19.
Kapau ‘oku ‘i ai hao ngaahi kaungā‘api ‘oku ‘ikai te nau lava ‘o a‘u atu ki homou fai‘anga huhu malu‘i COVID-19 ofi tahá, ‘e fēfē kapau te ke tala atu ke ke faka‘uli kinautolu ki ai?
Ko e taha ‘o e ngaahi ‘uhinga ‘oku te‘eki ala huhu malu‘i COVID-19 ai ha taha koe‘uhí he ‘oku ‘ikai malava ke nau a‘u atu ki ha senitā fai‘anga huhu malu‘i. ‘Oku lahi ‘a e ngaahi feitu‘u takatakai ‘i Nu‘u Sila te ke lava ‘o ma‘u mei ai ha huhu malu‘i COVID-19, ‘o tatau ai pē pe ‘oku ‘i ai ha‘o ‘apoinimeni ki ai pe ‘ikai.
‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi feitu‘u fai‘anga huhu malu‘i ‘e ni‘ihi ‘oku fokotu‘u pau ia ke faitokonia ‘a e kakai ‘oku ‘i ai hanau faingata‘a‘ia fakaesinó.
‘I ai hao ngaahi kaungā‘api ‘oku nau loto tailiili ki hano fakahoko hanau huhu malu‘i meí he COVID-19? Te ke lava ‘o ‘oatu kiate kinautolu ‘a ho‘o poupoú ‘i he taimi te nau ō aí.
Kapau kuó ke ‘osi ma‘u atu ho ngaahi huhu malu‘i COVID-19, te ke ‘osi ‘ilo‘i ‘a ‘ene faingofuá. ‘E ala fiema‘u ‘e ho ngaahi kaungā‘apí ha ki‘i fakalotolahi fekau‘aki mo e me‘a ke nau ‘amanaki atu ki ai ‘i he‘enau ‘apoinimení.
Te ke lava ‘o hoko ko ha fakafe‘ao ‘o ke ‘alu mo ho kaungā‘apí ko hano poupou.
Kapau ‘oku ‘i ai hao ngaahi kaungā‘api ‘oku ‘ikai ke nau huhu malu‘i meí he COVID-19, te nau ala fiema‘u ha taha ke tokanga‘i ‘enau fānaú.
‘E ngalingali ‘oku te‘eki ai ha faingamālie ‘o e mātu‘a mo e kau tauhifānau ‘o e ngaahi fāmili femo‘uekiná ke nau lava atu ai ki honau huhu malu‘í. Te ke lava ‘o tokoni ke ki‘i fakafaingofua ange ‘aki ho‘o tukupā atu ke ke tokanga‘i ‘a e fānaú kae ō atu e kakai lalahí ‘o fakahoko honau huhu malu‘í.
‘Ilo ki ha taha ‘oku tailiili ‘e ala mamahi ‘a e huhu malu‘i COVID-19? Fakahā ange ‘oku ‘ikai ke kovi pehē ia ‘o hangē ko ‘enau fakakaukaú.
‘Oku vave mo faingofua ‘a hono ma‘u atu ‘o ha huhu malu‘i COVID-19. Te ke ala ongo‘i tailiili fekau‘aki mo hono ma‘u atu ‘o e huhu malu‘í, ‘a ia ‘oku mātu‘aki angamaheni pē ia.
‘E fakahoko atu ‘e ha tokotaha fakahoko huhu malu‘i kuo ‘osi ako‘i kakato, ‘a e huhu malu‘í ‘i ho funga umá, pea ‘e vave ‘aupito pē ia. ‘E fiema‘u leva ke ke nofo ‘i ha miniti ‘e 15 kae lava ke mau fakapapau‘i ‘oku ‘ikai ke ‘i ai hao uesia ‘i he taimi pē ko iá.
‘Oku lava ‘e he tokotaha kotoa pē ‘i Aotearoa Nu‘u Sila ‘oku ta‘u 5 mo motu‘a ange ai ‘o fokotu‘u ha‘á ne taimi huhu malu‘i COVID-19 ta‘etotongi ‘i he taimí ni.
‘Oku lahi ‘a e ngaahi feitu‘u takatakai ‘i Nu‘u Sila te ke lava ‘o ma‘u mei ai ha huhu malu‘i COVID-19 ‘o ‘ikai toe fiema‘u ha ‘apoinimeni ki ai. Kumi ha senitā fai‘anga huhu malu‘i ofi atu kiate koe.
‘Ilo ki he me‘a ‘e hoko ‘i ho‘o ngaahi ‘apoinimeni ki he huhu malu‘i COVID-19.
‘Oku tau fiema‘u kotoa pē ha fakamatala totonu mo falala‘anga ‘i he taimi ‘oku tau fai ai ha fili ma‘atautolu pē pea mo hotau fāmilí. ‘E lava ke ke ako heni meí he kau mataotaó mo ma‘u ha ngaahi tali fekau‘aki mo e ngaahi kaveinga ‘oku manakoá.
‘Oku ‘i ai ha ngaahi sitepu faingofua te ke lava ‘o fai ke fakapapau‘i ‘okú ke mateuteu mo ho fāmilí ke mou hao ai.