I roto i teta‘i mananatā tupu po‘itirere, ka piritia pa‘a koe ki te kainga, no teta‘i toru rā, me kore ra, ka tere atu. Kimikimi manako no runga i te au mea ka anoano koe, ma te ma‘ani i teta‘i parāni.

I roto i to‘ou kainga

Tei iākoe takere pa‘a te ma‘ata‘anga o te au ‘apinga ka anoano koe. Kare koe e anoano‘ia kia ‘akaputu pouroa ki te ngā‘i ‘okota‘i, māri ra, ka anoano‘ia pa‘a koe i te kimi viviki e/ me kore ra, i roto i te pōiri.

  • Te vai no teta‘i toru rā, me kore ra, e tere atu — ‘akapāpu meitaki kia rava mei te iva rīta vai no te tangata tātakita‘i. Ka rava teia no te inu‘anga, e te ‘ōreirei‘anga.
  • Te kai kare e kino vave, e kare e anoano kia tunu‘ia (māri ua, me e umu patia pu‘ākapa, me kore ra, e umu gas tunutunu ta‘au) e te kai na te au pēpē, e te au ‘ānimara/nmanu ‘akaperepere.
  • Te pēpa no te ‘aremeangiti, e te au pakete una ma‘atama‘ata, ei ‘aremeangiti no te tuātau manamanatā tupu po‘itirere.
  • Te ‘a‘aorima, e teta‘i matatāpoki P2, me kore ra, N95 te ka ō meitaki.

Me e kai ‘akakoro‘ia ta‘au e kai ana, ‘akapāpu meitaki kia rava no teta‘i toru rā i te kainga. Pēra katoa teta‘i kete rave viviki. Me anoano‘ia koe kia ‘akaruke, kare pa‘a ta‘au kai e anoano ana, i ko i te au ngā‘i ‘akaruru‘anga.

‘Auraka e ngaropoina, ka rauka iākoe e to‘ou au tangata tupu, i te tauturu ia kotou u‘ā‘orāi na roto i te tu‘atu‘a‘anga i ta kotou i ‘akaputu.

Na roto i te ‘ākono‘anga iākoe ‘uā‘orāi, e to‘ou kōpu tangata, te tauturu katoa ra koe, i te au turanga tauturu i te tuātau manamanatā tupu po‘itirere, i te tato‘u‘anga i ta ratou au rāvenga rava-kore, no te aronga e anoano pakari ra, i te tauturu.

  • Kare pa‘a a‘au vai i roto i teta‘i manamanatā tupu po‘itirere. Ka tīpu‘ia pa‘a te vai, me kore ra, ka kino pa‘a te vai, e te au ara vai repo. Ka anoano‘ia pa‘a koe, kia tā‘anga‘anga i teta‘i atu au rāvenga ‘aremeangiti no te manamanatā tupu po‘itirere.

    Tā‘anga‘anga‘ia te au vairanga vai mātūtū, te ka mou mei te 15 – 20 rīta, no te ma‘ani i teta‘i ‘aremeangiti no te manamanatā tupu po‘itirere. Teia te ‘ākara‘anga, teta‘i taramu ‘a‘ao tītā, me kore ra, teta‘i pakete pēni kua pou. E tau kia piri meitaki te tāpoki o ta‘au vairanga.

    Me e vairanga meangiti ua, tāporoporo‘ia teta‘i vairanga ma‘atama‘ata, e tāpoki piri meitaki tōna, no te repo.

    1. Auvaro‘ia te au pakete ki te au pūtē una (me ka rauka).
    2. Riringi‘ia, me kore ra, pīpī‘ia teta‘i mānga vairākau tāmā ngutu‘are (mei te tāteatea) ki roto i te vairanga, i te au taime tātakita‘i te tā‘anga‘anga‘ia ra te ‘aremeangiti. Ka ‘akatopa mai teia i te ‘aunga, e te au manumanu kino. Me kare a‘au vairākau tāmā ngutu‘are, ka rauka iākoe i te tā‘anga‘anga i te one, e te apinga marō.
    3. Tāpoki‘ia me oti.
    4. Me oti koe i te tā‘anga‘anga‘anga i te ‘aremeangiti, ‘ōrei meitaki i to‘ou rima ki te pu‘a, e te vai, me kore ra, tā‘anga‘anga‘ia te vairākau tāmā rima.
    5. Me kī to‘ou ‘aremeangiti, āru‘ia te arataki‘anga a te turanga rapakau no te titiri‘anga.
Te Internal link
A kitchen tap

Ka tāmanamanatā‘ia rāi te vai, pērā katoa te vai inu, i roto i te tuātau manamanatā tupu po‘itirere. Vai‘o‘ia teta‘i vairanga vai, kia rava no teta‘i toru rā, me kore ra, kia tere atu. Kimi‘ia teta‘i atu no runga i te tāporoporo‘anga i te vai.

Tei roto i teta‘i kete rave viviki

Vai‘o‘ia kia papa, teta‘i kete rave viviki, no te katoatoa i roto i to‘ou kōpu tangata. E tau kia tāru‘ia ki roto i te au kete tātakita‘i:

  • Te tāmaka ‘ā‘aere‘anga, te kaka‘u mā‘ana‘ana, te pereue ua, e te pare
  • Te vai, e te kai katikati (‘akama‘ara te au pēpē, e te au ‘ānimara/manu ‘akaperepere katoa)
  • Te vairākau tāmā rima
  • Te pātiri āpaipai no te tiāti i te terepōni
  • Te moni
  • Te au pēpa pu‘apinga, e te tūtū (ID) i te ākatinamou e ko koe

‘Akama‘ara i teta‘i ua atu vairākau ka anoano pa‘a koe, ma te ‘ākono i ta‘au kete first aid, te matatāpoki, me kore ra, te tāpoki mata, te mōri-pata, te rātiō, e te au pātiri ki teta‘i ngā‘i te ka rauka iākoe i te rave viviki.

Me e kai ‘akakoro‘ia ta‘au, ‘akapāpu meitaki e tei roto katoa te kai ka anoano koe, i ta‘au kete ‘akaruke‘anga.

I roto i to‘ou mōtoka

Parāni meitaki no ta‘au ka rave, mei tei roto koe i to‘ou mōtoka, me tupu ake teta‘i manamanatā tupu po‘itirere. Ka piritia koe ki roto i to‘ou mōtoka, no teta‘i tuātau roa, me tupu ake teta‘i vai-puke, ‘uri‘ia kiona. me kore ra, teta‘i manamanatā no te au mea ‘aka‘oro i runga i te mataāra.

‘Ākono‘ia te au mea pu‘apinga no te ora‘anga, no te tuātau manamanatā tupu po‘itirere ki roto i to‘ou mōtoka. Me te ‘aka‘oro ra koe i roto i te tuātau kino pakari o te reva, i te tuātau anu tāru‘ia atu:

  • teta‘i ‘uru
  • teta‘i tuāpara
  • te vīvī no te uira mōtoka
  • te au mea ūkui i te māramarama mōtoka
  • te kaka‘u mā‘ana‘ana.

Tāporoporo‘ia ki roto i to‘ou mōtoka, te tāmaka ‘ā‘aere, te pereue ua, te au vairākau anonano‘ia, te kai katikati, te vai, te niuniu tiāti terepōni, e teta‘i mōri pata.

‘Akarongo putuputu ki te nūti no runga i te reva, e te ‘akakitekite‘anga no runga i te mataāra, me te parāni ra koe i te teretere.

Te External link
MetService logo

‘Akarongo meitaki ki te ‘akakitekite‘anga, a te MetService no runga i te turanga o te reva.

Te External link
Waka Kotahi logo

Parāni‘ia to‘ou kaveinga no te ‘aka‘oro, e te ‘akakitekite‘anga no runga i te teretere‘anga, ki runga i te kupenga uira, a te Waka Kotahi.

I roto i te ngā‘i ‘anga‘anga

‘Ākapāpu meitaki e, e mea anoano‘ia ta‘au i te ngā‘i ‘anga‘anga, pērā katoa te tāmaka mātūtū no te ‘ā‘aere, te pereue ua, teta‘i mōripata, te kai katikati, e te vai. ‘Ātui atu ki te aronga e no‘o ana ki te pae iākoe, kia ‘anga‘anga ta‘okota‘i kotou, no runga i te ‘oki‘anga ki te kainga, i te tuātau manamanatā tupu po‘itirere.

Kimi‘ia te rāvenga te‘ate‘amamao‘anga i ta‘au ngā‘i ‘anga‘anga kia papa
E tangata te rave ra, i tana kete rave viviki.

‘Akate‘ate‘amamao‘ia to‘ou ngutu‘are tangata

Tei iākoe te ‘akapāpu‘anga e, ka kite to‘ou kōpu tangata i te au mea tau i te rave, tei a kotou pouroa te au rāvenga anoano‘ia. ‘Āru‘ia teia au taka‘i‘anga, i te ‘akate‘ate‘amamao‘anga i to‘ou ngutu‘are tangata.